Tramp odložio uvođenje američkih carina na uvoz teških kamiona do 1. novembra
Autor: Jelena Drekić
Ključne informacije:
Predsednik Donald Tramp objavio je da će uvozne carine od 25% na kamione srednje i velike nosivosti stupiti na snagu 1. novembra, u okviru najnovijeg proširenja njegovog carinskog režima čiji je cilj zaštita domaće industrije.
Predlog je izazvao intenzivno lobiranje među velikim proizvođačima iz Detroita. Tramp je prethodno najavio da će carine početi da se primenjuju 1. oktobra, ali je rok pomeren nakon što su zvaničnici saslušali žalbe kompanija zabrinutih zbog mogućih posledica.
„Počev od 1. novembra 2025. godine, svi kamioni srednje i velike nosivosti koji ulaze u Sjedinjene Države iz drugih zemalja biće oporezovani carinom od 25%“, napisao je predsednik 6. oktobra, ne navodeći dodatne detalje.
Istraga Ministarstva trgovine i bezbednosni osnov
Trampova objava povezana je sa istragom koju je Ministarstvo trgovine pokrenulo u aprilu o uvozu teških kamiona. Istraga je sprovedena na osnovu člana 232 Zakona o trgovinskom proširenju, koji omogućava uvođenje carina na robu od „nacionalnog bezbednosnog značaja“.
Istraživanje se fokusiralo na kamione srednje i velike nosivosti teže od 4,5 tona i njihove delove, pri čemu je Ministarstvo trgovine navelo da „mali broj stranih dobavljača čini većinu američkog uvoza“ zbog „predatorskih trgovinskih praksi“.
Moguće posledice za industriju
Ove carine prete industriji koja već trpi posledice postojećih dažbina na čelik i aluminijum, kao i strožih ekoloških propisa. Nove dažbine mogle bi dodatno da povećaju cene vozila koja se koriste u transportu, građevinarstvu i komunalnim službama.
Kompanija Stellantis NV zatražila je od administracije da ublaži carine koje bi pogodile kamione Ram srednje nosivosti proizvedene u Meksiku, navode izvori upoznati sa situacijom. Rivali General Motors i Ford usprotivili su se tom zahtevu, tvrdeći da bi to Stellantisu dalo troškovnu prednost u odnosu na kamione sklapane u SAD koji već sadrže delove podložne carinama.
S druge strane, zagovornici carina tvrde da će ovaj potez ojačati domaću proizvodnju. Tramp je prošle nedelje na društvenim mrežama napisao da su carine „neophodne da bi se zaštitili naši veliki proizvođači teških kamiona od nepoštene strane konkurencije.“
Stavovi i podaci
„Trampove planirane carine na uvezene teške kamione predstavljaju veliku pobedu za američke radnike i domaće proizvođače,“ izjavio je Nik Iakovela iz organizacije Coalition for a Prosperous America, poznate po zaštitničkoj trgovinskoj politici. „Ova mera će ojačati vitalni industrijski sektor i zaštititi ga od nefer uvozne konkurencije.“
Prema podacima Ministarstva trgovine, u SAD je prošle godine uvezeno oko 245.000 kamiona srednje i velike nosivosti, u ukupnoj vrednosti većoj od 20 milijardi dolara.
Predlog bi mogao imati široke posledice po kompanije kao što su Daimler Truck Holding AG (Freightliner), Volvo Group (Mack Trucks) i Paccar Inc. (Peterbilt i Kenworth).
Kompanija International Motors (nekada Navistar) najviše zavisi od uvoza — oko 98% njenih kamiona koji se prodaju u SAD dolazi iz Meksika, dok Daimler ima oko 83% uvoznih modela. Nasuprot tome, Paccar i Volvo gotovo sve svoje kamione za američko tržište proizvode unutar SAD.
Širi kontekst Trampovih carina
Nove dažbine deo su šireg seta industrijski specifičnih carina koje Trampova administracija uvodi. Vlada je već nametnula carine na čelik, aluminijum, bakar, automobile i auto-delove, a od 14. oktobra slede dažbine na drvenu građu, kuhinjske elemente i tapacirane drvene proizvode, dok će dodatna povećanja stupiti na snagu 1. januara 2026.
U toku su i dodatne istrage po članu 232 koje se odnose na solarne panele, komercijalne avione, poluprovodnike, kritične minerale, robotiku, medicinske uređaje i industrijske mašine.
Ove ciljno usmerene carine daju Trampu veću fleksibilnost, dok se državno-nivo carine koje je uveo na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (IEEPA) osporavaju na saveznim sudovima. Vrhovni sud SAD zakazao je raspravu za 5. novembar.
Transport topics