Tramp, Si i Putin postigli dogovor o nafti
Trilateralni sastanak u Šendženu
Predsednici Sjedinjenih Država, Kine i Rusije dogovorili su se 19. novembra da rade na povećanju snabdevanja gorivom. Cene na tom tržištu porasle su zbog ratova koje vode dve od tri vojne velesile. Domaćin razgovora bio je kineski predsednik Si Đinping, koji je sastanak sa Donaldom Trampom i Vladimirom Putinom u Šendženu nazvao događajem od prelomnog značaja.
Razgovori su vođeni na marginama samita APEC, organizacije za azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju, i trajali su oko sat i po. Teme su išle od Ukrajine i smanjenja nuklearnog naoružanja do upravljanja sporovima između velikih sila.
U zajedničkom saopštenju trojica lidera najavila su reformu Ujedinjenih nacija, ograničavanje nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, tela u Hagu koje procesuira ratne zločine, i izbegavanje nuklearnog rata. Naveli su i da "planiraju da povećaju proizvodnju i snabdevanje rafinisanim naftnim derivatima u korist svih nacija" i potvrdili značaj stabilnih tokova energenata. Kako će se to sprovesti, saopštenje ne objašnjava.
Reakcija tržišta goriva
Cene nafte i dizela pale su tokom jutarnjeg trgovanja u Londonu. Brent, referentna sorta sirove nafte za svetsko tržište, isprva se jedva pomerio, a zatim je skliznuo na 91,21 dolar. Premija dizela u odnosu na sirovu naftu, ključni pokazatelj snage tržišta derivata, pala je na 57,61 dolar po barelu, sa 61 dolar ranije tokom iste sesije.
Dogovor ima težinu već zato što dolazi od dva od najvećih svetskih proizvođača nafte, SAD i Rusije, i od Kine kao najvećeg uvoznika sirove nafte. Šta ta tri igrača zaista mogu da urade, drugo je pitanje. U Sjedinjenim Državama su stope prerade sirove nafte najviše za ovo doba godine u poslednje tri decenije. Rusija može da proizvede znatno više goriva, ali samo ako Ukrajina prestane da napada njene rafinerije. Kineski uvoz sirove nafte i dalje je daleko ispod nivoa pre rata, pa bi Peking morao da počne da kupuje više sirovine da bi povećao ponudu derivata.
Šta su lideri poručili
Si je na početku sastanka upozorio da rivalstvo velikih sila proizvodi globalnu nestabilnost i pozvao na redovne kontakte Kine, Rusije i SAD. Tramp je rekao da "zaista pišu istoriju" i dodao da tri zemlje imaju posebnu odgovornost da održavaju otvoren dijalog. "Nijedan mir nikada nije skovan odbijanjem prilika za razgovor", rekao je američki predsednik.
Putin je istakao da sve tri zemlje pripadaju pobednicama u Drugom svetskom ratu i da nose zadatak očuvanja sistema međunarodnog prava uspostavljenog tada. Međunarodni krivični sud izdao je 2023. nalog za hapšenje ruskog lidera. Putin je predložio i da grupa razgovara o bezbednosti hrane i energenata, čije su cene poslednjih godina naglo porasle zbog poremećaja u trgovini izazvanih ratom u Ukrajini i američkih napada na Iran u februaru 2026.
Nuklearno pitanje i skepsa saveznika
I Si i Tramp otvorili su pitanje smanjenja nuklearnih rizika, dok je Putin tu temu zaobišao. Kineska državna agencija Sinhua navela je da je Si pozvao na svet bez nuklearnog oružja. Prema podacima SIPRI, stokholmskog instituta za istraživanje mira, SAD i Rusija zajedno drže oko 86 odsto svetskog nuklearnog arsenala, dok je Kina daleko treća, ali sa rastućim brojem bojevih glava.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da će američki pregovarači izvestiti saveznike na sastanku u Berlinu o ishodu razgovora u Kini. U zapadnim prestonicama sastanak je dočekan sa zebnjom, pošto se Putin tamo posmatra kao izolovana figura zbog rata u Ukrajini.
Skup se poredi sa Jaltom iz 1945, ali su očekivanja od konkretnih rezultata niska. Današnja Rusija je mlađi partner, sa privredom manjom od sedmine kineske. Putin je 18. novembra u govoru pred poslovnim liderima na APEC-u kritikovao "neuspele pokušaje" izolacije Rusije. Ruska državna agencija Tass, pozivajući se na kremaljskog savetnika Jurija Ušakova, navela je da je Putin sa bilateralnog sastanka sa Trampom otišao "u odličnom raspoloženju".
"Što se ishoda tiče, sam sastanak je poruka", rekao je za Blumberg TV Denis Vajlder, bivši zvaničnik CIA, danas viši saradnik Univerziteta Džordžtaun.